Premda vrlo čest u poslovnim odnosima “ugovor o djelu” lako postaje “kamen spoticanja” i povod kasnijih sudskih sporova.
Zato se iscrpno informiranje unaprijed može pokazati vrlo korisnim.
U nastavku pregled vrlo čestih grešaka i posljedica istih u praksi.
VAŽNA NAPOMENA.: svi tekstovi na lucija.legal – premda je iste pisala pravnica s više godina iskustva – pisani su jednostavnim, razgovornim jezikom. Pravna je terminologija namjerno izostavljena radi lakšeg razumijevanja, a određeni su pravni instituti vrlo pojednostavljeno opisani – iako je njihov smisao zadržan. Svi su tekstovi i primjeri dani su u svrhu edukacije čitatelja i informiranja javnosti. Ni jedan tekst ne sadrži individualizirani ni specifični pravni savjet. Za rješavanje konkretnih pravnih pitanja izričito se savjetuje konzultiranje s vašim odvjetnikom.
1. Naziv ugovora nije presudan
Ako povodom ugovora o djelu u nekom trenutku dođe do sudskog spora – neće biti presudno da li je ugovor koji je sklopljen s drugom stranom nazvan “ugovor o djelu”, “ugovor o radu”, “ugovor o građenju” ili “ugovor o poslovnoj suradnji”.
O čemu se zapravo radi – sudac će ocjenjivati na temelju sadržaja navedenog ugovora.
Kada prema sadržaju ugovora ocjeni o kakvoj se vrsti ugovora radi – nastaviti će s primjenom zakonskih odredbi koje se odnose na tu vrstu ugovora.
Na primjer:
ako se utvrdi da “ugovor o djelu” ustvari prikriva radni odnos – sudac će na isti “ugovor o djelu” primjenjivati odredbe važećeg Zakona o radu.
Upravo zato se naglašava važnost usklađenosti naziva ugovora s njegovim sadržajem.
Sve kako bi ugovornim stranama bilo jasno koje se zakonske (i druge odredbe) na sadržaj njihova ugovora primjenjuju.
Jer će u pravilu sve odredbe – odnosno: svi rokovi, uvjeti, načini, suglasnosti, obavijesti – biti drugačije za svaku pojedinu vrstu ugovora.
2. Usmeno (ni)je dovoljno
Na našim prostorima – nepisano je pravilo da se mnogi poslovi dogovaraju usmeno “na povjerenje”. Preko stola u kafiću ili restoranu.
I to je načelno logičan pristup – pod uvjetom da stvari od početka do kraja teku glatko.
Uostalom, čak ni samim zakonom nije predviđeno da ugovor o djelu mora biti zaključen u pisanoj formi.
Tako da je svakako valjan i u usmenoj.
Međutim, ako se radi o ozbiljnijoj transakciji/sredstvima/usluzi – usmeni je dogovor vrlo nepouzdan.
Iz više razloga.
Istaknuti ću dva najbitnija:
- Svi “fini detalji” ostaju nerazrađeni. Na primjeru: možda je dogovoren glavni posao i rok isporuke – ali što ako se pojave problemi u kvaliteti materijala? Što ako izbije druga pandemija? Što ako se promijeni osoba direktora s kojom se razgovaralo?
- U slučaju spora – teško je išta zapravo dokazati. Jer jedino što je na sudu zbilja relevantno su dokumenti, iskazi svjedoka, iskazi vještaka, rezultati uviđaja. Međutim, sve što uključuje druge ljude – podložno je subjektivnom tumačenju. Interpretaciji. Izmjenama iskaza radi interesa itd. Korisno je u tim situacijama imati “crno na bijelo” tko je koju obvezu preuzeo i zašto.
3. Tko što točno radi?
U prvom djelu ugovora o djelu najčešće se određuje tzv. “predmet ugovora”.
Predmet ugovora podrazumijeva tko što radi i zašto.
U svakom slučaju – u praksi se često sporovi pojavljuju jer su “radnje” koje se imaju obaviti “pregeneralizirano” opisane.
Na primjeru: napraviti web stranicu.
Što to zbilja znači za svaku od ugovornih strana?
- treba li web-stranica sadržavati: kontakt formu, višejezične funkcije, blog ili samo naziv tvrtke i lokaciju?
- koliko će web-stranica imati podstranica (i kojih) – 3 ili 10?
- tko će pisati i dostavljati sadržaj – onaj koji je radi, onaj koji je naručuje ili treća osoba?
- mora li onaj koji je radi komunicirati i s trećom osobom?
- uključuje li se i izrada shopa (i kakvog) /povezivanje s načinima plaćanja (i kojima) /SEO (i u kolikoj mjeri)/newsletter?
Mogućnosti spora kod generaliziranih opisa radnji su zbilja bezbrojne.
DOBRO JE ZNATI: u praksi se često događa da nije jasno određeno kako se dokazuje da je djelo “obavljeno” i posljedično – da li je uistinu obavljeno. Na primjer: hoće li se raditi o predaji dokumenta, potvrdi e-mailom, predaji lozinki, neposrednoj predaji u ruke ….
4. O kojim rokovima pričamo?
Događa se da ugovorne strane uopće ne odrede rok do kojeg se “posao” mora obaviti.
Što onda?
Zakon propisuje ovako:
(…) ako ono (vrijeme) nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove (…)
Ali što znači izraz “razumno“?
Ne baš puno.
Razumno je jedno meni, drugo vama, treće vašem susjedu … svatko ima neku svoju definiciju “razumnog” i svima je – u pravilu – različita.
Drugim riječima, to znači da u slučaju spora svatko iznosi svoje shvaćanje “razumnog”.
Također – vrlo se često događa da ugovorne strane ugovore samo okvirno odrede rok.
Npr. “rok izrade 60 dana”.
Ali i takve odredbe otvaraju mogućnost cijelog niza potpitanja.
- od kojeg dana teče rok?
- što ako se ne napravi u navedenom roku?
- uključuje li to vrijeme i izradu zatraženih izmjena?
- što ako izvršenje u roku ovisi o nečemu što se prethodno treba napraviti naručitelj?
- imamo li ugovornu kaznu i koliku?
- mogu li raskinuti ako se kasni? Odnosno – koliko se može kasniti prije nego mogu raskinuti?
DOBRO JE ZNATI: kada se radi o kompleksnijim poslovima ili poslu gdje i naručitelj u tijeku izrade mora zadovoljiti određene uvjete – problemi često nastaju ako se ne odrede i “međurokove” ili “faze” izrade.
5. Sedam primjera čestih praktičnih problema oko plaćanja
Plaćanje je često najosjetljiviji dio za obje strane. I zato se u praksi – upravo oko plaćanja najčešće javljaju problemi.
Što to znači?
Nekoliko stvari, a evo najosnovnijih.
PRVA: nije dovoljno jasno što naknada uključuje?
Odnosno, uključuje li ona samo “rad” izvođača ili i putne troškove, materijal, licence, podizvođače …
DRUGA: Nadovezuje se na prvu, ali kad je izvođač radova fizička osoba – u praksi se često propušta definirati radi li se o bruto ili neto naknadi?
Odnosno – hoće li (ili neće) naknada koja je određena ugovorom sadržavati i:
- doprinos za mirovinsko osiguranje
- doprinos za zdravstveno osiguranje
- porez na dohodak
- prirez.
DOBRO JE ZNATI: iskustvo pokazuje da je dobro unaprijed provjeriti da li prihod ostvaren na temelju ugovora o djelu “ugrožava” neka druga prava osobe – npr. mirovinu, status studenta, rodiljne ili roditeljske naknade …
TREĆA: Što ako se očekuje da će naručitelj kasniti s isplatama?
DOBRO JE ZNATI: uobičajeno je da se “velik” poslovi rade u više faza. Iz istog razloga sporovi često izbijaju, ako se ne odrede rokovi za plaćanje za pojedine “dovršene” faze…
ČETVRTA: Često se događa u praksi da se obveza plaćanja naknade veže uz “dovršen posao”. Ali što znači “dovršen posao”? I što će se dogoditi ako naručitelj odbija primiti “dovršen posao”?
PETA: Dodatni radovi i izmjene. Što s njima? Da li su uključeni u naknadu ili nisu? I koji su? Iz prakse proizlazi da se radi o vrlo učestalom “kamenu spoticanja” kod velike većine ugovora o djelu.
ŠESTO: Način plaćanja? Neki hoće gotovinu, neki transakcijski, nekima treba R1 račun, neki hoće prijeboj … u svakom slučaju uobičajeno je unaprijed odrediti što i kako.
DOBRO JE ZNATI: često dolazi do sudskih sporova, ako osoba koja plaća nema valjan dokaz o isplati.
SEDMO: Predujam/avans/depozit. Koliko se plaća, kako se plaća, kad se vraća, kad se ne vraća …
6. Nedefinirana odgovornost za nedostatke
U hrvatskoj sudskoj praksi doslovno su bezbrojni sporovi koji se javljaju radi pitanja odgovornosti za nedostatke za “obavljen posao”.
Pa evo samo nekoliko situacija opisno prikazanih kako bi ste mogli sagledati širu sliku i pokušali minimizirati nejasnoće.
- što je nedostatak? Jedna strana kaže da ga ima, jedna da ga nema – i što sada? Hoćete li odrediti nezavisnu osobu da procijeni?
- da li je “obavljeno” djelo uopće primljeno? Jedna strana tvrdi da jest, druga da nisu izvedene zatražene izmjene pa smatra da nije ….
- naručitelj neko vrijeme koristi djelo pa onda krene tvrditi da ima nedostatke. Tko je sad nedostatke uzrokovao? Izvođač? Ili naručitelj?
- u kojem roku je moguće nedostatke prijaviti? Da li se ovi ugovorni rokovi “slažu” sa zakonskim rokovima?
- tko će uklanjati nedostatak? Naručitelj? Hoće li mu se zbog toga sniti naknada koju je platio? Ili izvođač? Treba li se to dodatno platiti?
- što ako izvođač kasni s ispravkom nedostataka? Ili što ako ih ne ispravi uopće?
- kada mogu raskinuti ugovor zbog nedostatka?
7. Nepostojanje "izlazne strategije"
U praksi se vrlo često vidi koliko svojih očekivanja ljudi zapravo “podrazumijevaju” kada ulaze u ugovor o djelu.
I na jednoj i na drugoj strani – postoje pretpostavke, ideje, vremenski rasporedi i ideali o tome kako bi suradnja trebala izgledati, koliko bi trebala trajati i koje će ciljeve postići.
Problem je što sve to najčešće ostane nezapisano i “prešutno”.
Ljudi se boje postaviti pitanja kako ne bi drugu stranu na samom početku stavili u “neugodnu situaciju” ili ostavili dojam nedostatka povjerenja.
I dok je sve u redu, to ne predstavlja prepreku.
Međutim, u trenutku kada se pojave prve nesuglasice, gotovo odmah postaje jasno koliko je toga ostalo nedefinirano.
Upravo tada izlaze na površinu pitanja na koja ugovor često nema jasan odgovor: što ako se dio očekivanja ne ispuni, što ako se kasni s rokovima, što ako se suradnja razvije u smjeru koji nitko na početku nije imao na umu?
Nažalost, u praksi se vrlo često susreću i ugovori u kojima su odredbe o raskidu nejasne ili uopće ne postoje, u kojima nije jasno kako se postupa s već izvedenim dijelovima posla ili tko snosi odgovornost za određene posljedice.
Ili vrlo često – tko će platiti što i koliko?
Razlog je jednostavan — na početku suradnje gotovo nitko ne polazi od pretpostavke da bi moglo doći do problema.
Prevladava uvjerenje da će sve ići glatko, da su odnosi korektni i da nema potrebe „razrađivati crne scenarije“.
Ovo (ni)je kraj!
Da sada nastavim pisati, mislim da bi mogla ispisati još dvadesetak stranica teksta problema koji su proizašli iz ugovora o djelu.
Ali većina od toga se dogodi jer ljudi suradnjama na početku pristupaju neozbiljno i po načelu “lako ćemo” ili ne provjere unaprijed pouzdanost druge strane.
Ako kao poduzetnik tražite detaljniju pravnu podršku u imovinsko-pravnim pitanjima i pitanjima poslovanja – više informacija o mogućnostima suradnje pronađite ovdje.
