Razlozi za izvanredni otkaz su pravno vrlo osjetljivo pitanje.
A donošenje odluke o izvanrednom otkazu u pravilu otvara niz pravnih pitanja i mogućih posljedica.
I premda u praksi poslodavci uslijed svakodnevnih situacija s (ne)radnicima ovu odluku donesu impulzivno – u sudskim se postupcima osobita pozornost posvećuje okolnostima njegova donošenja.
Ali da krenem od početka.
U bitnom – zakon kaže da su razlozi za izvanredni otkaz “osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa”.
Međutim, što to znači u sudskoj praksi?
PRIJE SVEGA: ŠTO TREBA ZNATI O DOKAZIVANJU?
Prije svega je potrebno naglasiti da sudska praksa dosljedno polazi od toga da u slučaju spora o (ne) dopuštenosti otkaza poslodavac mora dokazati opravdanost izvanrednog otkaza.
Drugim riječima, ako poslodavac da radniku otkaz i radnik poslodavca tuži radi toga (nedopuštenost otkaza) – upravo će poslodavac biti dužan u sporu dokazati opravdanost danog izvanrednog otkaza.
Što to znači?
To znači da neće biti moguće samo “reći” sucu da npr. radnik nije došao na posao tri dana za redom – nego će ovaj nedolazak na posao morati biti dokazan i drugim dokazima.
Najčešće se u praksi u sličnim sporovima pozivaju drugi radnici (kao svjedoci) da isto potvrde ili se npr. dostavlja sud ispis telefonskih poziva kojoj je radniku upućivan/ispis mailova/ elektronske evidencije radnika …
U svakom slučaju, biti će potrebno nedvojbeno dokazati da radnica nije zbilja došla na posao tri dana tj. da razlozi za izvanredni otkaz postoje.
Isto pravilo vrijedi i za sve “osobite teške povrede obveze iz radnog odnosa”.
9 PRIMJERA OSOBITO TEŠKE POVREDE OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA (TJ. RAZLOZI ZA IZVANREDNI OTKAZ IZ SUDSKE PRAKSE)
Obzirom da zakon ne definira točno što je to osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa – a prirodno je da se poslodavcu gotovo svaka ozbiljnija greška radnika čini kao osobito teška – evo nekoliko primjera iz sudske prakse.
- gubitak povjerenja u radnika uslijed izigravanja pravila radnog procesa (u konkretnom slučaju dokazano je da je radnica usred radnog vremena zatečena na sasvim drugom kraju grada od onoga na kojem je u to vrijeme trebala biti; nije se željela javiti na poziv sebi nadređene te je počela bježati autom kad je istu vidjela)
- radnik jedan dan neopravdano izostao s radnog mjesta, a nije bio bolestan, nego je par sati prije početka svoje smjene obavijestio šefa da neće doći, pri tome ne navodeći nikakav opravdan razlog (u konkretnom slučaju dokazano je da se javio samo pet sati prije i to jer je bio umoran i neispavan, a šef nije mogao zbog prirode posla naći zamjenu u tako kratkom roku)
- opravdana je odluka poslodavca o izvanrednom otkazu koji je uručen radniku u slučaju kada je radnik prešutio da je direktor konkurentske firme (opravdano da je poslodavac izgubio povjerenje u njega)
- opravdan razlog za izvanredni otkaz: ponavljajući zlonamjerni javni komentari radnika na društvenim mrežama, u kojima radnik prelazi granicu slobodnog izražavanja (u konkretnom primjeru: komentar na objavu o smrti koja se dogodila ispred pošte – HP zdravlja vas košta – u kojoj je jedina poveznica s poštom činjenica da je muškarac umro prirodnom smrću ispred nje tj. zlonamjeran komentar)
- opravdani razlog je kada je poslodavac dokumentirao sve propuste radnika i kada je evidentno da isti imaju takvu težinu da se ne mogu smatrati lakšim propustima (u konkretnom slučaju: nadzornik tehničke ispravnosti vozila ima osnovni radni zadatak nadziranje i dužan je vozilo u slučaju nedostataka proglasiti tehnički neispravnim. Međutim, on ovjeri neispravno vozilo kao tehnički ispravno više puta – a poslodavac to dokumentira i dokaže na sudu).
- Osobito teška povreda: radnik, koji poslodavcu prilikom zapošljavanja dostavi krivotvorenu svjedodžbu. Poslodavac može tom radniku uručiti otkaz čak i u slučaju da krivotvorena svjedodžba nije bila nužni uvjet za zapošljavanje (zbog gubitka povjerenja).
- osobito teška povreda: jedna kolegica udarila drugu pred kupcima u pekari, dokazano saslušanjima kupaca i drugih kolega
- osobito teška povreda: prilikom razminiranja radnik na terenu u šumi sa ostalim pirotehničarima u liniji nepromišljeno i neopravdano inicira verbalni sukob na granici fizičkog s nadređenim i time ugrozi živote svih ostalih
- osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa: radnik neovlašteno pristupio računalu bivše direktorice i isprintao poslovnu korespondenciju koja predstavlja poslovnu tajnu.
- osobito teška povreda: zlouporaba bolovanja (ali ne uvijek, već se procjenjuje u odnosu na sve okolnosti). U konkretnom primjeru radnik je za vrijeme bolovanja za vrijeme turističke sezone radio u vlastitom restoranu te time uzrokovao organizacijske i poslovne poteškoće poslodavca, jer je imao zaključen ugovor o radu za bitno radno mjesto).
Bitno - kod ocjene opravdanosti izvanrednog otkaza sud uzima u obzir cjelokupan kontekst
Puno puta – da li je nešto osobito teška povreda ili nije – procjenjivati će se na osnovu dokazanih činjeničnih detalja.
Npr. u sljedećim primjerima kao razlozi za izvanredni otkaz istaknuti su verbalni sukobi i korištenje psovki u razgovoru, no jednom je otkaz procijenjen zakonitim i valjanim, a u drugom nedopušten.
- opravdana odluka poslodavca uslijed osobito teške povrede: radnik koji se, uslijed nesporazuma u organizaciji, obraća direktoru s uvredama i pred prisutnim kolegama ruši autoritet direktora tako da potrga odluku direktora kojom se organizira rad, pa mu još uz to upućuje psovke.
- nije opravdana odluka poslodavca o izvanrednom otkazu jer se (inače dokazano vrlo pristojan radnik) jednom prilikom obratio nadređenoj osobi na način koji nadilazi granice pristojnog i profesionalnog ponašanja uz korištenje psovki tj. potpuno neprimjereno. Naime, sud je u istom slučaju zaključio da standardi ponašanja nisu povrijeđeni u tolikoj mjeri da je bilo opravdano tužitelju dati izvanredni otkaz, pogotovo jer je i drugi sudionik prepirke prešao granice profesionalnog i uljuđenog ponašanja uključujući i psovke, te je tako svojim ponašanjem isprovocirao radnika.
Izvanredni otkaz zahtjeva temeljitu pravnu procjenu
Kod izvanrednog otkaza, u sudskim se postupcima u pravilu svi činjenični “detalji” analiziraju i mogu pokazati presudnima.
Presudnim se može pokazati i što je moguće dokazati, a što nije i/ili kako je obrazložen otkaz i koliko dokaza postoji.
Može biti bitno i da li su ispoštovani svi rokovi za njegovo davanje, da li je radnik propisano opomenut prije, da li je istom dana mogućnost da se obrani itd …
Da zaključim – izvanredni otkaz predstavlja institut koji u praksi zahtijeva osobit oprez.


