Poziv Porezne uprave na ispravak porezne prijave: rokovi, očitovanje i rizik poreznog nadzora

Lucija Baričić, odvjetnica, Zadar | Objavljeno: 5. studeni 2026. | Propisi važe na dan: 5. studeni 2026.
poziv porezne uprave prije poreznog nadzora

NAPOMENA: Tekst ima informativnu svrhu i ne predstavlja pravni savjet za pojedinačni slučaj.

Porezna uprava na temelju podataka banaka o prometu po računima sve češće uočava uplate koje smatra neprijavljenim primicima. Prvi korak u pravilu je neformalni poziv poreznom obvezniku da provjeri i ispravi prijave. Postupanje poreznog obveznika u navedenoj fazi bitno utječe na daljnji tijek postupka.

Do kada se porezna prijava može ispraviti?

Porezni obveznik može ispraviti prijavu u roku od tri godine od isteka roka za njezino podnošenje, ali najkasnije do dostave obavijesti o početku poreznog nadzora.

Opći porezni zakon propisuje:

„Porezni obveznik može izvršiti ispravak prijave ako uoči da je porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega netočna ili nepotpuna i da zbog toga može doći do manje ili više plaćenog poreza.“ (čl. 76. st. 1. OPZ-a)

„Ispravak prijave iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik može izvršiti najkasnije u roku od tri godine od isteka roka za podnošenje prijave.“ (čl. 76. st. 3. OPZ-a)

„Ako se prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave iz stavka 1. ovog članka porezni obveznik može izvršiti najkasnije do dostave obavijesti o početku poreznog nadzora.“ (čl. 76. st. 4. OPZ-a)

U praksi je stoga presudan trenutak dostave obavijesti o nadzoru.

Može li Porezna uprava pozvati poreznog obveznika na ispravak prijave?

Može. Zakon predviđa ispravak prijave na poziv poreznog tijela, a način i rokove propisuje pravilnik (čl. 76. st. 9. OPZ-a). Poziv često stiže elektroničkom poštom, uz kratak rok.

Ako rok nije dostatan za provjeru dokumentacije, potrebno je bez odgode zatražiti produljenje, uz poštovanje sljedećeg uvjeta:

„Pisani zahtjev za produljenje roka iz stavka 1. ovoga članka mora se podnijeti prije isteka roka.“ (čl. 93. st. 2. OPZ-a)

Što ako tvrdnje Porezne uprave ne odgovaraju činjeničnom stanju?

Poziv na ispravak nema učinak poreznog rješenja, pa porezni obveznik nije dužan prihvatiti kvalifikaciju službene osobe koja ne odgovara činjenicama.

Uplata na privatni račun člana društva ne mora predstavljati prihod društva. Može biti riječ o prijenosu između bračnih drugova, zajmu, povratu zajma ili sredstvima namijenjenima podmirenju tuđih troškova.

Za navedene uplate podnosi se očitovanje s dokazima, a ispravak se provodi samo za uplate koje doista predstavljaju primitak. Pritom je bitna raspodjela tereta dokaza:

„U poreznom postupku teret dokaza snosi: 1. porezno tijelo za činjenice koje utemeljuju porez, a u skladu s člankom 6. stavkom 2. ovoga Zakona, 2. porezni obveznik za činjenice koje smanjuju ili ukidaju porez.“ (čl. 88. OPZ-a)

Svako obrazloženje u očitovanju mora biti istinito, dosljedno i potkrijepljeno ispravama ili izjavama. Porezna uprava raspolaže istim prometom po računima kao i porezni obveznik. Proturječna ili naknadno mijenjana obrazloženja umanjuju vjerodostojnost cijelog očitovanja, a netočni navodi imaju i kaznenopravnu težinu.

Koji su rizici ako Porezna uprava ne prihvati očitovanje?

Najvjerojatnija posljedica je pokretanje poreznog nadzora. Dostavom obavijesti o njegovu početku prestaje mogućnost ispravka prijave. U nadzoru se sastavlja zapisnik, na koji porezni obveznik ima pravo prigovora:

„Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.“ (čl. 126. st. 6. OPZ-a)

Ako porezni obveznik ne može dokazati svoje podatke, porezno tijelo poreznu osnovicu može procijeniti, između ostalog „ako porezni obveznik ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno“ te „ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom“ (čl. 92. st. 2. t. 2. i 3. OPZ-a) 

Protiv rješenja donesenog nakon poreznog nadzora dopuštena je žalba, koja prema čl. 186. st. 1. OPZ-a „odgađa izvršenje pobijanoga poreznog akta do dostave rješenja o žalbi“, osim kod neposrednog rješavanja iz čl. 87. OPZ-a (čl. 186. st. 2. OPZ-a).

Prag za kazneno djelo utaje poreza iz čl. 256. Kaznenog zakona iznosi 2.654,46 EUR izbjegnute porezne obveze. Kod neprijavljenih poslovnih primitaka navedeni prag lako se prijeđe, osobito ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a.

Česta pitanja

Je li poziv na ispravak isto što i porezni nadzor?

Nije. Poziv na ispravak prethodi nadzoru i omogućuje poreznom obvezniku da sam ispravi prijavu. Porezni nadzor započinje dostavom obavijesti o početku poreznog nadzora.

Što ako je rok iz poziva prekratak?

Zahtjev za produljenje roka treba podnijeti u pisanom obliku i prije isteka roka (čl. 93. st. 2. OPZ-a).

Mora li porezni obveznik prihvatiti sve što navodi Porezna uprava?

Ne mora. Za uplate koje ne predstavljaju primitak podnosi se obrazloženo očitovanje s dokazima.

Tko snosi teret dokaza?

Porezno tijelo dokazuje činjenice koje utemeljuju porez, a porezni obveznik činjenice koje porez smanjuju ili ukidaju (čl. 88. OPZ-a).

Tekst ima informativnu svrhu i ne predstavlja pravni savjet za pojedinačni slučaj.

Scroll to Top