U nedavnom slučajnom razgovoru s prijateljem poduzetnikom koji ima svoju ordinaciju u RH – dotakli smo se pitanja izvanrednog otkaza. Uglavnom, da ne ulazim u činjenice – htio je jednom svojem radniku dati izvanredni otkaz radi neke navodno velike greške – blaženo nesvjestan koliko takav nepromišljeni i brzoplet potez može proizvesti posljedica za čitavo njegovo poslovanje.
I nije prvi za kojeg mi se učinilo da se igra s institutom izvanrednog otkaza kao da je riječ o stvari koja je sama po sebi razumljiva – ako je radnik napravio (iz njegove perspektive) veliku grešku. Međutim, izvanredni otkaz nije šala i pristupati bi mu trebalo s krajnjim oprezom i vrlo vrlo iznimno.
O razlozima zašto je opravdano dan s primjerima iz sudske prakse – već sam pisala ovdje – dok ću se u ovom članku dotaknuti (najčešćih) posljedica koje izvanredni otkaz ima za poslodavca ako ga radnik tuži i u sudskom sporu uspije dokazati da je otkaz bio nedopušten.
KAKO SVE ZAPOČINJE?
Dakle, na fiktivnom primjeru – dali ste Ani izvanredni otkaz zbog toga što se npr. nije na poslu pojavila tri dana bez obrazloženja. Zbog njezina odsustva propušten je neki rok na koji je ona trebala paziti (a nitko drugi nije) i sada je vašem klijentu (i vama) nastala šteta. A uostalom – i tako vam se nije od početka sviđala zbog otresitog pristupa kojeg je imala prema klijentima.
Vi joj date izvanredni otkaz.
Ona podnese zahtjev za zaštitu prava pred poslodavcem (koji mora podnijeti u roku od 15 dana od dana otkaza), a vi niste sigurni sad što bi ste s time.
Međutim, ako taj zahtjev primite – možete biti gotovo sigurni da će vam uskoro stići tužba. Vi odgovorite ili ne odgovorite na taj zahtjev – nebitno, ali ostanete pri svome i na posao je ne vratite.
Nakon što prođe još 15 dana od kada je ona primila vaš odgovor – dolazi vam tužba na nedopuštenost otkaza.
ONO ŠTO VAM CHATGPT O RADNIM SPOROVIMA U HRVATSKOJ NEĆE ZNATI REĆI
E sad – prije nego prijeđemo na posljedice Aninog uspjeha u sporu tj. “nedopuštenog otkaza” evo nekoliko ekstra praktično-korisnih stvari koje morate znati o hrvatskom pravosudnom sustavu:
- PRVA: premda su radni sporovi označeni kao “hitni” oni se zbilja (u prosjeku, čast sucima iznimkama) ne rješavaju ništa brže od svih drugih sporova. Drugim riječima, dvije, tri ili pet godina trajanja spora je sasvim normalan prosjek i trajanje koje trebate očekivati (zašto je ovo bitno pročitajte kasnije u analizi posljedica).
- DRUGA stvar koju morate znati je da je odvjetnički trošak za radne sporove radi nedopuštenosti otkaza gotovo fiksno propisan odvjetničkom Tarifom. Odnosno, odvjetnik može zastupati radnika u cijelom sporu za oko ukupno 250 bodova (može malo varirati trošak ali neznatno). O vrijednosti boda i detaljnijoj primjeni Tarife na primjerima u praksi već sam pisala ovdje i ovdje. Drugim riječima, ako nađe odvjetnika koji želi raditi takav spor, za radnika je ukupni trošak zastupanja po odvjetniku relativno mali. U praksi, to znači da će radniku biti u interesu tužiti vas jer može puno dobiti, a malo izgubiti. Nemojte to zaboraviti kada razmišljate o izvanrednom otkazu – ili bilo kojem drugom otkazu, usput budi rečeno.
- TREĆE: ako ste dali radniku izvanredni otkaz teret dokazivanja će biti na vama. Što to znači – to znači da ćete vi, u slučaju našeg fiktivnog primjera, morati dokazati da radnica Ana nije bila na poslu tri dana. Naravno da ćete to reći sutkinji. Ali što ako nitko od njenih kolega (svjedoka) ne bude htio potvrditi vaš navod? Što ako nemate kartični sustav evidencije radnika na radnom mjestu? Što ako se ona prijavljivala na svoj poslovni e-mail od kuće i tvrdi da je na poslu bila? Kako ćete dokazati da nije? Banalan primjer, ali morate unaprijed razmišljati o dokazivanju – jer ako vi ne uspijete dokazati “ozbiljnu povredu” ona će uspjeti u sporu. I što onda?
ANALIZA 5 NAJČEŠĆIH NEOČEKIVNIH POSLJEDICA NEDOPUŠTENOG OTKAZA
Onda – posljedice. Ana uspije u sporu protiv vas i sud poništi vaš izvanredni otkaz. Uz navedeno, sud može dosuditi i sljedeće:
- Može Anu – s kojim sada imate povijest sudskog postupanja – vratiti na posao;
- Može Ani – koji se ne želi vratiti na posao dosuditi naknadu štete (u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća);
- Vi, kao poslodavac (u pravilu) ćete morati isplatiti Ani sve plaće koje bi bila primila od dana otkaza do presude sa zateznim kamatama ( – a sjetite se da radni sporovi u prosjeku znaju trajati dvije, tri, pet godina);
- Isplaćivanje svih plaća Ani – naravno znači i plaćanje svih doprinosa i poreza koji niste isplatiti za te plaće, a sada ih morate platiti;
- platiti ćete Ani sve troškove postupka koje je u postupku imala jer je za zastupanje angažirala odvjetnika, kao i sve sudske i druge troškove koji su nastali (npr. prijevozi svjedoka do suda, troškovi vještačenja, troškovi uviđaja na licu mjesta itd.);
MISLITE DA POSTOJE RAZLOZI ZA IZVANREDNI OTKAZ? - RAZMISLITE JOŠ JEDNOM. ILI DVA PUTA.
Da je moj prijatelj s početka priče dao svojoj kolegici izvanredni otkaz – možda bi za par godina (ako bi ona uspjela u sporu) morao staviti ključ u bravu.
Premda se na prvu ne čini, i rijetko koji poslodavac o tome razmišlja – posljedice “pogrešnog” otkaza možete platiti u suhom zlatu. Zato budite ili barem pokušajte s radnicima biti – što oprezniji.
p.s. o “opravdanim razlozima za izvanredni otkaz” iz sudske prakse – pročitajte i ovaj tekst.
